crna rupa, svemirski objekt kojemu je gravitacija tako velika da ga ni svjetlost ne može napustiti i zbog toga se ne može vidjeti. Brzina oslobađanja nadmašuje brzinu svjetlosti. Crne rupe otkrivaju se proučavanjem njihova utjecaja na zvijezde i međuzvjezdanu tvar koji kruže oko njih.
Vrste
Zvjezdane crne rupe nastale su urušavanjem zvijezda velike mase (mase barem 20 puta veće od Sunčeve) pod djelovanjem vlastite gravitacije u vrlo mali prostor, obično nakon eksplozije (→ supernove). Zemlji najbliža crna rupa Cygnus X-1 uočena je zbog snažne emisije rendgenskoga zračenja što ga emitira akrecijski disk oblikovan od tvari zvjezdanoga vjetra vrlo bliske zvijezde s kojom Cygnus X-1 čini dvojni zvjezdani sustav.
Supermasivne crne rupe su milijun ili milijardu puta veće mase od Sunčeve, vjerojatno se nalaze u središtima galaktika i vjerojatno su nastale u isto vrijeme kad i galaktike u kojima se nalaze. Smatra se da se supermasivna crna rupa, mase oko četiri milijuna puta veće od Sunčeve, nalazi u središtu sjajnog izvora radiovalova Sagittarius A*, koji se nalazi u središtu Mliječne staze.
Građa
Površina područja iz kojega svjetlost ne izlazi naziva se horizontom događaja, a njegov je gravitacijski polumjer razmjeran sadržanoj masi. Unutar horizonta događaja prostor i vrijeme su jako poremećeni, a sva je masa u točki singulariteta stegnuta do beskonačne gustoće. Fizička svojstva crne rupe svode se na ukupnu masu, kutnu količinu gibanja i električni naboj.
Pri rubu crne rupe nastaju kvantni efekti s emisijom čestica i antičestica, koje djelomice napuštaju crnu rupu pa ona isparuje, tj. gubi masu (→ hawkingovo zračenje). Smatra se da tvar koja na nju pada stvara akrecijski disk vrlo visoke temperature, koji zrači rendgensko i gama-zračenja nestalne jakosti.
